A-ET? Ta je četa v sistem od želim aplicirati za poslo, želim aplicirati za stanove. Alvi, aplicirati sam Müller, ili sam i i brići, ili sam neznam özdjogan. Na tim sistem ma se već propoznaje tajra z siznam. Ja mi se na na metu najveći problem, da dobijamo istje šansu, udruštvu. Da se pokažemo, da mi nismo samo tij terroristik, da mi žene u islamo, nismo ti je jadne koje moramo da slušamo muškarca i smijemo samo da budajmo ako odkci. COSMO bosanski, hrvatski, srpski. Ja sam aja Marić.
Fokus cijelo kožmo radija danas je na islamo fobi. Pod motom vidi i deluj, odžavaju se tjedne akcije proti vmržnje upere ne proti v muslimana. A podožava ih savezno ministar su zobitelj, stary je gradjane žene i mladež. Najme, mržnja, diskriminacija i rasistićki napadi, svakodne vjeca su brojnih muslimanski gradjana u Niemackoj. Radi se o strukturalnom problemu i pogaža sve uključene.
Obića je na ljudi ne dobivaju posao i listan iz diskriminatornih razloga ili da su jeca izložana druga ćem tretmanu u školama. U stosu prednje i napadi u porastu. O tome kako islamo fobia izljeda u Niemackom društvu razgovaram z policajkom jastnom ibriči skelna i kolegom nenadom krajcером. Islamo fobni zločeni porasli su u postocima između 2223. Više od bilokoj kdruhuk podrčeja politički motivirano kriminala.
Radi se o povećaniu od 140 posto. Soko 600 na gotovot 1500 zločina, čime jasno da su brojevi i više ne godu vostročnini. Antimuslimansko raspoloženju u Niemackoj dodatno se pogoršalo nakon terrorističko gnapa da Hama sa na izrel, 7 g listopada odnosno oktobra prošla godine. Upravo za to se danas na našem kozmu radiu, fokusiramo na temu islamo fobiju u Niemackoj.
Ponalogu sa vezvog ministarstvo za obitelj organizacija Klem, če danas 24-o glipnja ili Juna, natiskovno konferencije predstaviti izvješće o stanju Antimuslimanskoj rasizma 2023. Sijever na Rajnave Sfalia je jedi na saveznatržava koja planira uspostaviti centar za prijavu inci denata Antimuslimanskoj rasizma. Uključajući one i spotpraga kaznane od gvornosti. Međutim ovaj centar za prijave najavljeni jošu prvo mjesecu 2022.
Trenotno i jošu fazi razvoja, anadlažno ministarstvo za integraciju enerve pod vod somio za fina Paul, nije odredilo datum kadabitaj centar treba opočati s radu. Magošča, jasne ibrić, datičanom danas svoju uvidu situaciju iz obje perspektive. I kao policajka i kao muslimanka. Ali prejene sam no mje nedad krajcars, konkretnim podacijemo otome, kako je raspoljeđenje premagrađanima i samske vjeroj izpovijesti u Njemačkoj danas. Dragom činjenica.
Nena de, kako se manifestira anti islamizam ili neprjateljso premamuslimanima? Pasručinca i govore o trenutku, kada pripanici muslimanske vjeroj izpovijesti, upadaju očizbog jezika recimovańskih obježe, poputrecijmo marama ilo ostalih pokrivala za glavu, kot žena, boje kože ili nekog oblika ponasjanja, koje specificno zamuslimanje, na primer, poputmovljice, ili postati ekom ramazana.
Za pravo sve do nedavno neprjateztvo premamuslimanima se nije posevno vodila o statistikama, nego espadalo, pogotovo, kad se radi o kaznenim delima, u nekod kategorie poput mržnje prema stransima ili rasizma, prema službane definici pod neprjateztvom prema muslimanima se podrozumjeva, pripisivanje paošanjih zaostali hiprijetječih osobina koje se nemogupromjeniti to je citat, sveto skupa se pripisuje to i vjersku kultu nezajednici.
Ako je razlogi strušacinavod, da je za pojavu individualno neprjateljstva prema muslimanima? Pa tu se govori o podsvestnim predrasudama, da kljel nešto što smo naučili od prije, kroz odgoj medije, tako dalje pa onda lažnje informacije ili neopravdani strahovi od nećega što deloj kojo strano ili nepoznato. Što sam da preporučuje vladi u boribi protivma držnje premamuslimanima?
Vladi odnosno nadležno ministarstvu, unantani poslova se preporuče pokretanje ureda koji bi zaprimaju dokumentirav prijeve slučeva i skarjivanje, mržnje premamuslimanima. Osojn toga se smatera, da bi bilo korisno kao temu mržnje premuslimanima uverestiti i u nastavu političko kotga, kao i ja će sensibiliziranje zaposlenih u javnim ustanovalo. A kada se obče počala posljam na pažnja dava ti upravoto i njetropeljivosti i mržnje premam pripadnicima muslimanske vjeroj spovesti?
Nakon rasistićko pokolja u HANA u veľjače 2020 se pojavila potreba da se ina institucionavne razini i definira obim nepritezva prem muslimanima. Sve bila uglavnom muslimaniji, počinite li je u svom pismo, takođa navio da se okreno i skruči u protivm muslimana, da tada poem nije postajev nego se kao što smo reći definirav, prekom mržnje premastrancijima i likros rasizam.
Iste godinje tadašnji ministarunuta njipostola Horzehofer, od ekipe stručnja kao pod nazivom stručni krug na temu nepritezva prem muslimanima, na ručuju prvo obsježno izvjušće koje objevenje no prijat priliku godinu dana. I doko je ge onda zakljška došla ta prva, obšinana ljsa?
Pako opervo do poroznak rezultata do goto svaki drugi ispita, njih stanu nik niemačke ispoljava neki obliknet repeljivosti prem muslimanima, kaže se u delu ima stanu njih što niemačke nepritezki stav prvo muslimanima se oddržava na jednoj visoko razini, stoju izvjušću ovo gremija stručniaka, a nadali se govorijo tome da su muslimani manjina kojizložena najsnagnijem pritijski u njemačkoj za muslimano ovoj zemlji se gregacij nasili spada u svakodnevicu navodi su tom prvo veliko misjušću.
Tko je onda unutar zajednice najviše pogodjan, baš prema toj studi? Po nekoj logici oni koje najlakše povenštini, prepoznati kao pripadnik je muslim na skeviera, a to su pravilu zbokodjeće to je strjecimo pokrivala za glavu žena. Postali nekakvi stero tipi koji se najčasče navode. Ženama se prizvega predbacijojda nisu samo stavni imam cipira nesbog toga što nam se pokrivala za glavu ili drugače sodjeba i u negor recimo, domače ostatak stanu nislo.
Muslimani moš karcijima se predbacijo občeni to agresivno i naslima ponasjanje, prvo prema ženama, a onda i prema svima onima koj nisu mošlimani. A što kažo statistike, posemno sad každje gljedamo u svijetlu u najnovih, ovih čestih napada noževima na javni miestima, pričemo su počiniteli u glavnom ladimoš karcij i muslimanske iz zemaja?
Pa statistike za ista pokazvi u veću posto tak naslima i kao medjom ladimoš karcijima koji su posebice posiniju godina stigli, u njemačkoj asstigli su u glavnom a ko neracjonom ukrenu, z tegli su glavnom iz zemaja u kojima islam državna religija. Medjujem je vganistanad skoj prima jese zdanannožemo, manhajemo ubio je nokpolicejca i što je opet pokrenalo velike društo ne diskusije, oprateriivanju i tako dalje.
No kriminoloziu isto vrijeme kažo da testatistike treba staviti u kontekstčinjenice, da su grupi izbihlice, iz muslimanske iz zemaja velikom većinom radiom ladimoš karcijima, a stupenj kriminalo je u ovih grupi tradicinom no međunajvišima bez obzirana, porieklo ili vjero izpovijest.
Kriminoloziu root kopmansi i Christian Vabruk su u nedonom interjuzav Frankfurt ar Agama Nezontak svetim, da klo davo kviken da, povećano nasili ojiskuppinamo objastnili u rijeklomi patrij regalnim strukturama, koje vlade u zemljama je skojegoni dolaze, ali društo nimi uredjanjima, pričemo su pravilo radi o represivnij sistemima, dakle ti su ljudi više izloženi nasi, jubili tjej konsovog života, to sve skupa za pravom nema mnogo veze sa samom vjero mali ima na statistike.
Islamofobia i paku za Lamaha i u političkim strukturama je europe.
Dala ko pogledamo vrlo uspješnji fron nasjonallu fransuskoj koje bi mogu opobijediti napreće parlamentanje izburim, ili u nizuzim skoj herta wilder sa koje čak i pobjedio na izborima, sve ove stranke imaju svoj korjen u kritici islama, ali i u islamofobiji, pri tom neki strušanci poput fari da hafe za razliku i nepritezvo, pravamo slima nima, to je islamo i islamofobiju, pričemo potoni, kompletno vjeroj i svim vjernicima pripisaju negativno diolovenje.
Namnogi će prepoznati da su njemačko i nositeli ovih tendencija alternativa za njemačku. Dako je svoj antimo slimanski narati je prevuzelo z pokreta pegida, neki su je sjeće u pokreta ovakratica, znači patrioti rope protifislamizacije zapede, jove pokreti osama nježdali ke 2014 prije, tako zvanje izbigličke krizeti, jeko koje su mnog i izbigljicim mnog i gradjani i muslimanske vjeroj izpovijesti došli u njemačkom.
Tjekom te krizje, ove narati je prevuzelo u tom trenutku već prilično posornula AfD. Na posenim izburi mno se pokazvali den se te narati i takako izplatio, i je su se zapravo izmrtvih podigli u naistoku njemačke najacju političko stranku. Muremo sad ovdjej reći i broj napada s antimuslimanskom pozadinom se povečao i od napada Hama sa na izrael se jednog listopadam prošlo godine.
Da mnogo se govori o antisemickim ispadim ovnjemačko, ali s istu dobno povečo i broj antimuslimnostkih napada i konfliknih trenutaka svučeva organizacije zaštitu ljuski prava MNST International. Njemačko je navodi kako se na obje strane za jednice u Njemačkoj prenosi krimja za sve ono što se događao poesu gazi u izraelu, dakle židovima ono što radi izraoška vojska, a muslimanima ono što radi Hama.
A istu dobno se pojačala kritika i prema muslimanskoj za jednici, da nije domalno reagirala uslućaju napada Hama sa i koja on nekim svojendjelovima izraziti to anti izraoški i antisemicki orientirana. Što se protivi njemačkom držovnom brezonu koje je na strane za pravo zaštite izrela, time se kako kaže MNST i opec tvara ona granica mi i vi i muslimani se dodatno guraju u izolaciju. Rvala ti nena da.
Bije to nena da krajcarr, a mene sad da u nastavku podkasta čeka jasna ibrić policajka i skelna koja za sebe voli reći da je Undercover muslimanka. I basbog svega toga ima priliku uvočiti mnogo za nimeljivih stvari, kadaju pitanju mirožnja prema muslimanima. Jasna u policiji radi kao inspektorica u oddjelu za islamski terrorizam i strane ideologije, tako da sam je pozvala da nam kaže ponasho ovo i temi. Dobrno dašla jasna. Zravo. Rjecimi odmovako zapocije tak, zašto bas Undercover muslimanka.
Poznatemo izljednije taj typiczni izljed kao što u njimci precavljaju sebe muslimane. Ja sam plavuša imam plave oči svitlok sam tina, tako da prolazim krozradari, tako seber nazi vam Undercover muslimanka. Ja sam naravno slobodni u priči samom nego ka bi sad neko zvančno po izglidu bio u prostorisnjima. I jeseli se možda su usrela on da sa nekakom vrštom diskriminacije ti sama. Znači, se mnaželim sa prveši da pričam pogotovo unutarš policije, ali bilo i tu neki situacija.
Eto nam primjer je jedna koleginca, takacam krina na academia, reklameniji ćemo se nikad ja itira zumija, da ću smo razočiti mental tita. Naravno tu se čovajk pita, sam jadinam slima, ka bi lah međotim redovima, jel sad misli što radi religije, ili radi mug. Porije, ka biš sam jad porije komu iz vosni hercegovni, tako da ili jedno u naučnom se kolijegom vozila ponoči, noćna je to bi lah taca vno još nosla uniformu.
I onda mi reku kao islamne pripada u Njemač, ja ono, gledam, reku, kaže, pada, tu nama kvari naše verjednosti ovaj kriščanski. I onda iz to nastavio, zarnije, jel pogodaju kelno, no samo nekii sa cernim kozama, udaju, desoviji naši plavi ljudi. Aj ono kao plavšam, mhmm, da da naši ljudi. To ste neke stvaci koji doživljavam kao plavša, deso on slobanu prič, naravno, nisam prijavlani, jedan slučaja ali, to je ta.
Ali u policiji uslučaju da se prijave takve vrste ince denata, pret postavljom da i pak postavljana je nekakakakakazna. Bilo bi razgovora, možda je disciplinarski i možda je suspendacija. Policija je null tolerantna prema rasi smo i diskriminacij.
Ti za pravimaržda ne mju životopis, u Njemačku se došakao izbjeglica, što zacita se morala proči cijeli, taj put integracije u društvo, nakon završanje srednje škole, završila si i strane jezike na instituto za jezike i tumače u minhenu, a zatim i povijest i i samske studiju kelno. Takj nakon toga se priključajuš policiji, nakon što si dobila dažavljanstvo?
Takj sam imala pravo da aplicijavom za takvije poslabe, poštaj, a znavić sa šesni istjela, budem policajk, al tad nisam mogla, leti, spunjavom sa sam. Drenalno začera, diše u kriminalisickoj policiji u redu za dažavno sigurnosti boru protiv terrorizm. Kako se tebi čini, jeli stania zgodinama bolje ili lošije?
Pah, mogu vam breći, što se tiči društva u Njemačku i mama osćaj da je malo porasla, cifra, morođnje prema muslimanima, ale to na ravno dovo da isukoby, kao što smo da živili 7-10 u palestini izrelu, tako kaću svijedno cifrel, to bylo moržnja promarži, da vi ma je prema muslimanima, pošto i veći ne delikta se odvija na internetu.
Što znači, tu su uvrede prijetnje preko interneta fala, bogu nije oš cifra tolku skočila napade na olicama, ali da u ti momentima se osjeti da rasti moržnja promarži, ja myslim da svijedno zadnjih kodi na što suj expertistu, suglasnosti im činjanicama, imamo ozbiljamo problem sa moržnjom promarži.
Da ono što bylo za nimljivo meni zapronačije, da zapravo do 2-17 od prilike, kao da je krenlo veliki val izbirljica u Njemačkoj, tu se zakonski nije odvajala, mržnja prema muslimanima, olj bilo koje mržnje temeljenena vjerskim ili rastnim razikama. Dali je ta razoćeta klasifikacija nešto promjenilo u načinu, na koji se vi nosite. Panačno posetog perio da smo okrenljujo što da brojimo te cifre što se tiče ima ržnje prema muslimanima.
I kroz to da ljudi da se nazibilizacije, znači koliko tih suko bo ima, plus i ja poznajem nogi ljudi koji ono, oh, rekom je glup sam kao turčin, niče tu ošan da prijavil, vi musliman, vii tuče i težena. Mislim, neki ljudi voš se nisu sensibilizavani, gdje u ošto počinje tam vržnja prema muslimanima, tako da to već mu treba lubi krenta klasifikiramo. I to je najvići problem, sa koji im se još uvijek mija u policija su ačavamo.
Mnog za pravo neznajo što je sa tih im internetskim govorom vržnje, kde se to može prijaviti i kako se on kažnjava? Pa imate razlečite insetucije koji se bavijest imali, možete u svaku norma u policiju mošte online ili otiću policijsku stanci, ili to online prijaviti, skrinće otat i jedno samno predatio onda ako imamo sreću preko IP addressa možemo načnjaramno te osabe.
I to je naš najvići problem, jer po intranje to ljudi se smatraju anonimnim, što je ochrabru je da tu mržinju izpoliavaju prema drugima. A na ulici, mislim, u direktom kontakt opet čaveke malo suzdaržan i nejeće tako lahko moža reći što mislijo se čal na internetu tačno se onda oseti kog kolkom rzi i u koji pravac smrzi, zazgruzice. Da internet im da je tu hrabru zdodatno. Što ti mislijoš da je možda najteži segment života i jednog muslimana ili muslimanke u današne doba u njemačkoj?
Pa mislim da je taj čita v sistemu kojem sam je i krićemo, znači od želim aplicirati za poso, želim aplicirati za stanove u njemačkoj što je istovev ma problemačno. Znači, ili apliciran sam Müller ili sa ibrići ili sa neznam özdio gan. Znači već tu ispadam nogi bruj ljudi što znači na tim sistim ma se već prepoznaje tera s iznam.
Ja mi se na na meto najveći problem da dobijamo isti šansa u društvu, da se pokažemo, da mi nismo samo titeroristi kako vi želite nas, da vidite, da mi žene u islamo, nismo ti je jedne koje imuramo da slušamo muškarca i smijemo samo da budemo kot kči i da kuhamo. Ne, imamo karjere i mi se smijemo družeti sa raznim nacjama i putovat znači te prerasu, da tu već počnje taj sistimski, razi sam prma mu sman, ma ja mi se im da na meto najveći problem.
I na primer, kad sad u manheimu sovetar izčki napadesio i polcajice na želost poginu ilubijen, gemat u kilno, značima samanisu održali hudbu mira, kde se izjasno i tačno jasno i glasno protiv terrorizma i ekstremizma i jednostavno symbolično su stali na stranbem okrati. Idi ja saml toga šest kucha medijski, nima javla da će tu bit tu pitak i njeda nam nije odgovorio, što nam pokazuje da ovo društo, na želim slu mani da vidio tom postivno svjetlo.
Kad se počni te turistčki napad, tada si pogledaju i svi pričaju to mi, ako je, mno sman i zađu da za mjir se moli i da kažu hej, mislim i soljuba i mjir, znači o suđujemo tako nešto, tada nikonićani da da nas pogleda što žalosno. Zabrav postaviti tistikaj koje kažu da je velika većiran asovak koje su umedijima vezan i za osobe islamske vjero ispovijesti negativna. Da, načo se ima da se posto što pričaju ovo smanima, mijed i su samo u negativnom kontekstu.
Da i jevo spomenu lahsi bašo opet sedmi listo padili oktobar, to je došlo to neke verstaje okidača tada sa porastom nasilja. Ono što se mjama mogla pronačije da i posebnom ladi, muslimani kažu da se osičaju uloše, da ima se oduzima na neki pravo glasa, jer se stvorila tak lima da nije baš najpametnije najboljačak, da se nesmije javno izkazivati podporu palestincima.
Da, pogoto uberlinojt, to on područu se osjeti veoma ugružena situacija, ali bi ja simladima poručila, da ne dajuda im u skratenjih obaljutska prava, naše pravo je da imamo pravo nad myšljenjem. Naravno traba on bit pažljivestim da razlikojemo izmenju izdrela i židova, ako krit kojemo izrelsku državo ili njiho je neki pojedinem poličare, onda ne mrzimo odma direktno svje židova. I to je to što jednostavno moramo sensitivno pogoto u Njemačko, koja ima tu odgvorno s prema životima židovema.
I kažemo, free Palestine ili molimo se za palestince u tomeništa lošenima i nedajte da vam uzmu ta je glas. I bitno je istu, ako se desi neki terroristki napad, u ime religie, bilo kakvi, da stanimo i da kažemo tu nije u naše ime. Da ne podržavamo, nije jedno tako umrežnjel svak i jedan u sliman pogoto u ovom vremenu, je terroristom vlada i da nasvi gledaju odma kakvi ćemo mijo dragovat na tistuacije, da jednostavno kažemo islami lljubav i mir i da uveg se držaj samo toga.
A kako ti komentar asporas desnjarske hydrologija? Iar to se događivno tar cele urope, tako sa da je ino tar nemačke brine li te to. I kao policajku, ali kao muslimanku? I skranom da kažem veomame tu brine, ilo pogoto mi koji smo izbjegli zrat, sam jedin i razlog zašto sam jav njemačku, je za to, što su neki ljudi chcieli me nej moj fami ljuda ubiu za to, što sam sliman kao mislim. I stih razloga već tam, orižnjama je kao dieti, obteri čavalo, no zašto oni nasvo razije, zašto oni náželi da ubiu.
Tako i dan da nas ono narom da sam prihvatla i sa rastom da postoji ljudi ko jednostavno ili su bolesni ili tolku možnje u sebinosiji da su spremda tako nešto u radi i dan da nas tu imamo. I sadme se jedna pokrivena muslimanka i sa fakulti ita i zašla i jedan like njuma pojpoćeve par puta izbada, znač ta opasno se realna. Ja spolicijski strane se naravno brinim za to što neželim da živim o tako i demakrati, to um društvoj de desni.
Da se izpoljavaju i da da li svojim ržnju gaj je prema bilo komi, znači njima smita i cernac i neznam njaja i neko koji nevoli, mislim homoseksualci, ima isto smitavi, znači a to njeta demokrati ako ja želim da živim znači. I mjim seman želim koji stali, znači desnim bas brinu trenutno i pogoto sad u neznam kako vi to osćate alu futbolskom, ovom vremenu idem na posvoju, dietnom svaka zgrada ogromne zastavenje mačke izvadla diakontam.
Česam ja ovdje zavrušno što se dajšava što sam propuslomnu nekako ću da nosi ča vidjet tu tako javno. Za ono koji neznaj zapravo jako pozna to, da njemci nisu baš spremni pokazivati jako svoje zastave i da se to nekako veže za ljudi koji su tako desni orientiranji i zapravo se samo za vrijeme sportskih natjecanja jako ističu njemačke zastave. To je recimo nešto uvekspominju pogotovo američki turistika dođu, jer se američka zastave stavno i su gdje stavaju.
Tako da odatle nekako iznenađenje, a iderecimo s atim zastavama jer to nije nešto se tipično može vidjetu njemačko. Daj pogotovo, kad su desni pobijetli i te politička partija od jednom viditi tu povizano z tim konta, da del ovo se vodi se epitanje, naaravno. Ako to me vidiš da da pocvesno nisi neosečaš se jednako dobro.
Ali i u ovim vremenima je veoma bitno da mi koji valimo demokrativi koji smo liberavni, da se držimo jedno drugi i hida ističemo i dalje, da smo za mjeli ljubavine dopuštama da na smržnja zahvatil zagadi. Bila je to jasna iberič, policajka i skelna i kako ona kaža, a meni jako simpatično, Andrkava muslimanka. Tvoj podkas u njemačkoj. Tijedni akcije protivanti muslimansko-grasizmo održavaju se od 17.6 do prvojk sednog.
A prvi srepanjeli juli nije izabran slučajno. Najme na taj datum dogodilo se ubojstvo Marve L. Sherbinji nad rezdanskom regionalom sudu. Ubojstvo tada trudne 32-godišnje farmaceltki njej zegipta postalo je imeđunarod na prekretnica za posledice koja antimuslimanski rasizam može imati. Ove godine obilježava se 15.go odišnica ovo izločina.
O tada prvi srepanj odnosno juli stojka od dan borbe protivanti muslimansko-grasizma i za odljučno opredeljenje za solidno demokradsko, slobodno i otorenno društva. Zaj ovo još je na epizoda kozmo bosanski-hervatski-serbski potkasta. Svama smo svako gradnog danak, kao i obično na internetskim stranicama, na live streamu, na radio, ali na svim većem platformama na koji ma inača slučate svoje potkaste.
Svaka koja na zapratiti na društanim režama u ovom slučaju mislim na izključivo Facebook, na koja možete pratiti dodatni saddaža koji pravimo za vas, a jedan o tih dodatnih su i naši video seriali. Tamo možete vidjeti in našu danošnju gošću koja nas je posetila u studiju i podjelila s nama svojej skuztva vezano za danošnju temu. Ja sam ajemarić, a ovo je bio tvoj podkast u Njemločkoj pozravi skjeluna.