Po nece mak vizidili mevo za kako je se to naz declaration, pa dotoma reduО, in soro. Pojavlji, koji планujemi polquetka iz should list i nezelo kojen, artykulirati i jaz nezajnoške politiker. Kosmo. Bosanski, Kharvaetski, Srpski. Svama edanas, Nenad Krajicer. Gradjani Evropski Unije izglasali su noviji sazi v e u parlamenta konservativna Evroska Polska stranka i dalje je najajacasnago u parlamentu i u sociavdemokrati i liberale i dalje tvori okosnicu rada ovok tijela.
No najvećav je stovi hizbore, veliki uspjej krne desnice u najvićim evrovskim zemljama po podnjemačke francuske italije, u njemačko je AfD na istoku zemlje prestavlja uvjerljivo najacu političku opciju po najnovjem. Što je jaći nje desnih populista, znači za budučno skontinenta, ali za predstoje će je lokalne izboru u njemačkoj zašto su stranke njemačke vladevčo koalicje prošle tako loše.
I na kraju što ponovni uspje HdZ, znači za hrvodsku, odgobornova pitanja ćemo pokušati pronačuju u ovom izdanju podkastakozmo, između ostolog i kroz razgovar z perom maldinjem politologom iz Dubrovnika. Dile mebrujski unje pravo izlaskana izbore za e u parlamentijima oko 350 milijuna građana, u njemačko je spravo nglasa na izborima 64,9 milijuna građana, tove izbore na konendiječini i jednima najvećih demokradskih izbora na svijetu.
I jako EU parlament ne odredjoje sam politiku evrovsku unije njagove ovlasti su povećane posinimi izmionama EU u govora, EU parlament bira i čelništvo evrovskje komisije tijela ko igra ulogu vlade evrovsku unije. Trena tno se polazio toga da će sovzirom na uspje Eurovskje počke strankeći i kandidat i usledećem izbornom razdoblju ulogu precenice komisije i gradi urzula Fonder Lion.
Na izborima za evrovskje parlament koji su održanj u slaveni i hrvatsku biliži se također povijeda demokarščaske opcije us malu izlaznost u hrvatskoj vrlonijski 21 posto. Evrovskje nacionalistice stranka stvarale su dobitke na izborim na za evrovskje parlament na temelju nezada voj sva birača zbog rastoći chcienam, i gracija i troškova zelenje transicije a sadda će svoj izborni rezultat pokušati pretočiti u utjece na evrovskje politike piže recijmo u svoj analizije agencija Rojters.
Nationalistica populistica i evrovskeptične stranko svojel su nešto manje od 4. ukuptnog broj miesta u parlamentu. Demokratske većina predvođena pučanima i dalje možao drživati smjenice politike eurovskje unije, ali strank je poput a je vdeaće ovako ojačane zasigunostvarati jaću prototežu njihomom radu posebice što se tiće ominje nih tema desnice kao što je recijmo migracija.
Nadelje jedan od deklariranih cilje ovih politički snaga je i izlazak iz evrovskje unije, to dodušne zasada nije izglutna uvečini zemalja koje poputmačarske Lislovačke profiti ravi od članstvo u evrovskju uniji, ali u dogludno budučnosti kako smatero analitičari neki novio blik breksita nije izključen. Uspje krainne desnice u francuske primoravi preciniku ove zemlje manole makrona, da raspišenove parlamentane izbore.
Kako će izgledati novij sazi v evrovskog parlamenta, kako kutje se snažnija FD ima napređt stveče lokalne izboru njemačkati, zašto je hrvatska desnica, opet o stvarila mnogo bolje rezultate u diaspori negevu hrvatskoj. O tome u ovom izdanjo podkasta Kozmo Bosanski-Hrvatski-Sepski, govorim izmađu ostalovki izperom maldinjem, politologom iz Dubrovnika. No, prvo kolega Filip Slavković za nas analizira izhot e u izbora u njemačkoj. Tragočinjenica.
Filip je odmah fitanje na početku kako izgledaju službine rezultati za njemačku? U njemačkoj su beđljivu pobedu uz prilivdlasova ne veliki, ali i bjeden i pođsto, u odnosu nisbore 2019, odnale opozicjone partije unije, hrvatska u nija, su da osim u bavarskoj i hrvatsko socialna unija, koja i deluje jedinu u bavarskoj. O edve sestinske partije, kako sami sebe zavu, da obilesu povrenju, kupno 30 to zdobiraci, čima se osvjeli 99 mesta u evropskom parlamentu.
Na drugu poziciju sad je izbila alternativa za njemačku. Desnjičarska opozicina stranka, koja je ufinišu predizbane kampanje je bila uzdremana snekoli, kokorupcijodajške, hipojitickih skandala, nosioca izboljnali isti i drugi hvizokih funcionera.
Ipak AFD je sa 15,39 procena takla sova, zabeležila najboji rezultat odosnivanja, najizbori ma oddježenim u celi njemačkoj, i imače 15,50 u evropskom parlamentu, tek na trećem, mestu je stranka, kancelara, olafa šolca, soca demokratska partija nemačke sa 13,39 to zdoglasova i relativno malim gubitkom odnosu na izborod pre 5 godina.
SPD će u novom sazivu parlamenti imati 14, drugo vada jeće partija o nemačkoj saves 90 zelenje, najvići gubitniki izboras, sam minusim od 8,66 procena odnosu na predhodno-glasanje. Zelenji su sad dobili 1,39, oc to i imači 12 posonika u evrop parlamentu, a naemanja nemačke vladića stranka liberali odnosno slobona demokratska partija, neznatna izgubila podašku i sad da spet zarestva oc to dobila 5 posalika.
Stranka je te tako zvanje nemačke vladića, sema forkualicije, dakli sociologdemokrati zeleni i liberali za jedno, su dobili manje glasova od demokaršćanska unije, cede u CESU.
Što je i postaklu vođe konzavati na opozicije, da traže promene u nemačkoj predstnik cede u ili deru o poziciju Bundesstvrgu Friedrich Merc, je bio još i su zdaj žan rekavši da vladića kolice mora da promeni politiku ili da se sama promeni, ali je še v CESU i predstnik vlade pokranene bavarske, marku seder, zahtevo, da vlada pod nese ostavku i da se raspišu vandredni izboli za Bundesstvak. Rozpisim jo njih tih prijeveremeni hizbore, s ali zna vladu Berliniu, naro ono već odbacila.
I predstnica AfDa i nacionalistike opozicijali svejdelje, tražila preveremene izbore za nemačke parlament poslede debakla nemačke vlade nevrozkim izbrima. I kao primirje na vela bila fransusku u fransoskoj najame, tako je desnicaska opoziciona stranka naciono ujedinjenje, dobila skuro 30, tjada njih po odstu vlasova, dok je vladića libera na kolicija, koje oslavnom prevodu nosi nazivne što kao mora evropa, pala na 14. proceneta.
I onda je fransoski predstnik je Mel Makron, odmah raspiso vandredne parlamentane izbretriki, međutim u dome, što je fransoski podiški sistem više predstnikki. Pa Makron čak, jako izgubi parlamentane izbore ove novejol, može i jeljde vlada, jerem noge odluke i onako donosimimo parlament.
I istovrano može čak da oslabi saddašnje opoziciju, jer u koliko nacionalistij formeriju vlado, ali budu primoranje na tako zono koje betaciju u predstnikom, neći moći da sprovodem noge od svej podiških planova mimo volje emanuela makrona. U Nemačkoj, desena izborima bira samovlada i gdje kanceler odnosilać dažene pojtike stania je drugačje.
U fransoskoj još novij salziv Erozkov parlamenta uslo tek sedam koalicije su ostali bili izbod izborno pravgot pet posto dokuje Nemačkoj, manate dobelo petne stranaka, jer obdje Nema izborno pravja. Iu Holandiji i u Belgi su recimo glasovina ovim izborima za parlament evropski unije podi ini nogo više stranaka negošte to obično sluče na nacionalimi izborima. Ovdje u Nemačkoj su na primer potri posanika to bili liberalno nacionalni slovodni birači i proevropska stranka volt.
Dva postanike zadežala tako zvanas stranka satiricara koje se izove samo partija, a samo tri posanika imaće i levica, koje nekada byla jaka partija u bundestagu jako opozicija i čak je bila vladića stranka u istoćmi savezim pokrenama levica pala na izpotri od stoglasova izgubi všipolovino birača.
Izmesta što bi se reklo, dobere zutati osvila nova partija savez Sara Wagenknecht nazvan po svoju osnjivacici i bioši lider kilevice, Sara Wagenknecht je stranku firmila početkom godine teki i sadaje na prvi misbrima na kojme učestvala dobila više od 6% glasova što či doreti 6% Nemačkejma ukupno 96 zaztupničkih mjesta i naveče nacionalma grupa u evroskom parlamentu koji ukupno ima 1120 zaztupnika stranke se udružaju zaztupničke klubovajshodno političkoj oparidjeđenosti, kako to izljeli?
Največiče i u novom sazivu biti klub posanika evropskjenarodne stranke EPP što su stvari chršsaske demokrati, a če je predvnića nemačka posanica grupa iz partija cede u ICSU. EPPći imati 185 posanika čak i više nego 2019.
Drugo plasirani s astolitej se cedam posanika biće klub progresivnog savezac zjalista i demokrati tako sociadem okracke stranke, a sledi obnoviti evropu što je stvari klubo liberala s 79 posanika liberali su i nače u zelenje partija največi gubitnici izbora u celoj EU klub zelenih i evropskov sobenog savezimaće 52 posanika.
Največi pojedinaci dobitnici su desničaske i nacionalistike stranke okupljane u klubu evropskih konstrativaci reformista koje će sadimati 73 posanika i smatri se umerno ekstremnim i u klubu identiteti demokratija koji će imati 58 posanika karakteriše se kao izraziti do desničaski.
Namini posanijčki klubo biće leveca s 36 mandata ali će novi sazije evropskoparomenta imati još 46 nezavisnjih posanika i 54 novo izaprenih posanika i spartija koji dosada nisu bile niju jednom od etablerenih klubovali bi mogledim se predlože.
Prije evropskih izbora zbog svoj pronacistički hizjeva nositeljali ista alternativa za njemačku kova stranka bili skliučena iz ovom kluba o evropskoparomenta ali su novo izabraniji zastopnice FD-a već danasi izglastali da on je koje kriv za sve to nositelj listem, aksimilijan krach bude izključen sa listem, passe i pak u čekoj povra tak FD-a u klub desničara identiteti i demokratija kao to izglada.
Eto prava da kako si se piso i inače i u hrvac koji i osloveniji su najviše glasava osvojili tako zvanne narodne stranke koje ulaze u ne najvići klub epp, zainno sa nemečkom CDU reacimo u hrvac koje tako 30-4, zare 6,6, o sve lovladića HDZ hrvatska demokraska zainica sledji opozicina kolici SDP oko sociodom okratski partije hrvatske, s 29,96, procena tako glasava potom domovijski pokreca 8,8,82 te platforma možemo sa 5,92 i kolicija istelski demokraski sabrsa 5,61.
Kolicija mojstje dobila 4,2,2 svojila dok su ostale manje stranke i nezevisnika nadati osvojili viš od 15-100 glasava zavino. U Sloveniji je viš od 30 procena tako glasava dobila nacinolo konzirati na slovenska demokraska stranka viš od 22 procena to svojila je socialno liberalno gibanje svojboda a viš od 10 odstodobila je vesna zelenna stranka.
Po oko 7,5 dobili su socijalni demokrati nova slovenja to je strišelski demokraski te slovenska ljudska stranka a na oko 4 procenta je došla stranka leveca i takože deszagansko gibanje resnicem uz još po parstana kako su dobiljadan da osvojljase. Kako ću su nakravu formira ti većina u evroskom parlamentu koja će nakravu birati i evrosku komisiju i prezidnicu?
Poličih dogovar se saka koje očeko je u razgovarima i pregovarima šefova deszaviti lada čarice evropski unije jer oni u stvari donose konočno odluku ali se već sada znada će koze evativeca najuće posjećka grupa i ću u savi sa sociademokratama liberalima jer će tako uzbiru imati komotno učinod preko 400 posanika.
Dok nepocšno sviti pregovoriti treba zabilježiti joši da je u nemačkoj zabeležan rekordno visok odzviberača na nekim evropskim izbrimo od 64,8 a najniži odziv je ovu puta biho kravacko i sa 21,34 procenta birača koju su izaslina evrop parlamentan izbori interesantni nače da je u bugarskoj
u koju su se isto remeno odožavali vandredni nace ali parlamentan izbori i načetra bo bi da budo još bitni odziv birača biho rekordno nizak sa samo 31,8 procenta i tamo si načet pobedili konzivativići sa 23 i po odstvo klasova ali evropski parlament sa kako nije klasišno posanika pačemo vervatno tek posletne pao se znati ko su bravi pobednici i koći formirati evropskogomisju. Zva što misli što ćemo morati čekat toli kodugo?
Učinak pojedanjih partije koji kolićia čanica mevropski unije poznac nas se koji ko su dobili procenta klasova i koji ko su mandato osvojili. Ali to u parlamentu obrisu odnosno strazburite, početak sada slidati dugo trni pregodio, to me koći biti novaprecenice evropskje komisije ili precenik onda kojiće zjemni pripasti koji resore erropskje komisije pa koći biti precedaviji evropskog parlamenti i tako dadi.
Timo ćemo se naravno baviti u jednom otasljerećih podkasta kozmo filipe koje kvalati na informacijama koji smo sakuplili na stranici Kozmo radije.de a mi sadaraz govaramo sa profesorom i politologom peromaldinijem iz Dubrovnika o ishodu i utjecaju evropskih izbora u hirvodsku i u koji su kao što smo ćuli izlasnost bila rekordno niska. Profesorim maldini dobro došli u podka z Kozmo. Dobar dan. Evodma na početku, kako obistevi ocijeneli izbore ze evroski parlamentu
u hirvodsku? Što je povama ono što će se pamtiti? Možda bi smo mogli izvoljiti nekoliko stvari. Ona što će se pamtiti naželo snepo dobro a to je iznimno niska izlasnost. To je nešto što čak i oni koji su bili najeskeptični u pogledu izlasnosti nisu očekivali. Svobziram da smo mali nešto iznod 2021 posto što je zneznatno više nego što smo mali na prvi izborima 14, kada je na neki način to bilo zaočekivali.
Ali dni po što ne i danes, kada imamo da je fakto i danje zgodinam čo anslva u Evrovsku i uniji i kada su na i više nego dobro nogi in gradžanima trebala bi ti poznate i evrovskjevi jednosti i evrovskje izbori, svorhati izbora. Što znači za prosićo ga običo ga gradžanina i za sociakom skuviti života naši gradžana participacija na Evrovskim izborima.
Za parlament, za prestanje zaostopni parlamentu, desi dono se bitne odlukje koja je za de facto nasjona zakon raosta po tako i herockov implementira u svoj okri. Takle inate način i zavno takle utječe na oblikovanie i ali naši život.
U toho smislu tu je je ampodbačaj a je na drna zlogak možda i najważni razloj za što je to tako i jedan velyka zaštoreno stne da vnim primiesi zdana da je klamala više parlamentani izborima koji su bili pričoburni koja su je zvaljeno visoku političku polarizaciju u hrovatskom biraškom tijelu
i jednostavno ta jedan zamor koji je rezultirava nakon tih izbora i tapolarizacija doveli su do togada građaniko i inače ove Evrovskie izbore se matriv sekundar nima odnosu na parlamentarne nacinali izbore su zapravo jednostavno rezultirali sa izdimno rekordno rekovi i hniskom izlaznašća. Jesuli se potvrdele preferenci birača stih parlamentani izbora i odprinekoli koja tjedana koja ste spomenoli i na ovim izborima u na toć tomu što sućto izlaznost.
Izuzetno niska pa on da teško reći da li to u zapravo reprezentativno. A Jesu, jednostavno pokazalo se da u odnosu na razljeno visoku izlaznostko smo imali na protekni parlamentani izborima i ova izdimno niska zapravo su manje i li više refletirale izpobiračko opredeljenje takle hrovatski birača. Najmej projekci su bili privedice da je da će hade zaimati barem 5, da će sd pekav glavni rival imati 3. A ovaj četvo ti i 5 i možda.
Doćim rećimo dovensko pokritu i možemo sudavali pojedanj čak i da možemo imao negde projekci su govorile moguće i drugi. Imali su još 2 da je druga dvije stranke su imale također negde blizu suplezale ovo ga izboroga praga. Međutin niska izlaznosti dontova metoda priacugavanja glasova u mandate je pokazela za se niska izlaznost preferira većinske liste pa je hade za dobije 6 a sdp je dobije 4 i kao što znamno dovenski pokresa jedna mandata možemo se jednim.
Doćim ovaj lista oko i desa i liberala prem da je formalno prešla izbrnije praga ali realno nije bila dosta tno za još je na mandat doćimovi svi drugi su bili znatno izboroga praga. U to smo možemo reći daklje da su i oviji rezultati za evropski parlament potvrdili biračko predelijenje vraja na koje su izkazali na protekljen parlamentarni mi izborima.
Kao obješnjavati spomenuli se za iran glas za domovnjski pokret stejvena bar tuli se kao obješnjavati činjenicu da su ljudi glasoli za njego njevo svojo višeo doček ivenok unato što možto se posiniti jedan ako i njega stvorila jedan populično žesto kao ruptim na afera. Pana, možde baš ta afera predanjela što je para doksse ovo kao velikom broju glasovako je on preferenzjavno dobija. Najme dobije preko 30 i 4-5 što glasovako se nevorim.
Najme, svoj zimim da je su ono što su probotno što su se pojavilo medima. To je jednostavno upučivalo na to da je rijeći o lepri neprijavljivaniu podata kao je su zastobrnjicidaklje političari dužni ustaviti su se imam jeske kartice. A potom način kao ro on to pričo nevi što pokušao objasniti zavčelje opravdavlati pa se su se i više i više zapetljavl na neki način je u nemanju ruku je zvalo su unj.
Z drugi stranem, u sodzirom da je pa možli livi su oreklje jedan medijska kampania je pokravim ta vezano za taj slučaj, ko je davi rije način u relativno blije doj kampani koju su svij politički aktari manje i liviše u ovim za evrovskaj izbore takla je iznjedili, ta se tema nekako nametno la kako kurje ziti zaprav potegnila interes javenasti puno veći nego što bi to objekcivna zaslužajevalo.
Do te mjede, da su činimi se medi pretjena li pa je bar tulica zaprav o bi jo kod nogi vijđen kao žortva medijesko ga linča i na taj način stvorila se jedna empatija ko vam su nebih reko možda iz inata na neki način dali glasve i oni koji možda nebi bili izašli na izbore i dali glas naravno govorimo o doj desnaj policko pravinjenci či on kandidat de facto i es izkoj milijadolaz i znači dp stranka desnije od desnoga centra takla to su neki elementi koji su očito utjecali i ne samo to naravno.
Ali, ako pita tevje za taj i ali skandal očito da i on nije činimi se potak konkusa lijevice jer on nije konkurent lijevice lijevi čar i neće glasno zaniga kao ni desni čar izalijevi joo ovdje bilo riječo rekljibi smo obračun ulutar nekih desni konkurena tako i su najgrahtne plasjerali to celu pričuniti. Esada o tom potom ali je činjenica da je on to pretvorijao suvoju koristi i kapitalizirao tu rekao abih poziciju žirtve i dobi tako veliki broj glasava.
Ta element žirtve zaprav vieratno nije igro veli k ulogu u diaspari konkretno o Njemačko ako se dobro sječan bihraci ovdje su glasali oko 30 posto za domovijski pokry dok i u hrvatskoj domovijski pokry dobi mnogo manje glasov ako se navaramo kovo se mposto. Kako obješnjava te to da diaspora uporno i već tako da kažemo te od postanka hrvatske uvijek nekako preferirat to što su hrvatske doživljava kao desno.
Pa glöte to se nemože jedno značno objasniti ali jeratno posto i nešto što seže daleko prije tako je uporno kaj hrvatske samostavnosti. Ako znamo da su uvrijena u razlobju socializmaka da hrvatska byla istoceljica republika okvijero federativni u gospoljavije autoritarni režim tako jedno partijski i da neki način ko ljudi koju su pretježno istocije korovski razloga išli u Njemačku kao famo z Njalega star-bajteri tražići
bolje materialne ujete i bolje život na održenji način nisu imali bašlim patije prematom režimu i odlazak upečal dunika nije bi ugodnostvar na puštanje obitelji na vkuštanje su ogodno kraja je strestno dađe i to dogorat čo za ljudi koju su morajo uvijek dađe sugje pa tako i za naše ljudi koju su išli trado Njemačku.
I da jedan odi prem znači ljevici koja kastnje nastavila prevlja se nemože baš sasim povezivati i ali sa održin policjkim opcijama u glanon lijevi, je odredila preferencije večine nači ljudi koju su u djerspori pa i njihoj potomaka da našeš druga altrča generacija na neki način prema desnice i onome koji znači prestavlja tu desnica.
U gredskog govorimo o deskom centru ako govorimo hd zevuko je imane prijepornu ja bi reko večinsku podporu kad je diaspara upitanjo i bilo gdje ne samo Njemačkoj a jer odma u 100 više čo bi to niko je če bi o rato preferijati može i desnije od samo gdje desnom centra a sa si malo i ovo se razvjeno znatom a njem stranke lijevece.
My sim da je to jedna razlog da je je obre ko je to jedna soćo kuturni i ta je jedan element koje veza za to je ono političko násljeđe koji dita nas umnogome determinira politička opredeljenja greda hrvatski rađa na i dnihovijek i da će potomaka u Njemačkoj. Kako bi ste objastne li uspije te kranje desnice u ostatkoj europeu s obzirona to da smo Njemačkoj njeviše za nima AfD.
Hočili to promijeniti nekako politi ko jevropskje unije ili mislete da zbog razlika unutar same desnice reciimo lepeni na želi imati ni taljani takođa na želi imati ništa sa EFD omogradjuje se od njih misleteli da će oni uspiti na eurovskje razini se nekako udružiti svoje snage i bare malo utjecati na neke smjernice politik jevropskje unije koji su mjako važna reciimo migracije.
Tako je li se na to više spari implizirali ne prijako govorimo ocheruvatskoj desnice ona se nina kakavnači nemažu spoređivati sa Njemačkoj reciimo SAFD. Občeni to ocheruvljak skoje i ja mislim da i desne politikje obcije priveleci to dovoljnijski pokre manje lišat i te obcije su unutar i ali hreku ustavno gluka. Tako je oni koji ne zazilaju promijene koje bi bilo promijene vezane za bilo kako a rusenja standarda liberali demokracije.
Što se nemože recizove po polisićke u radi kalandesne stranke u drugije. Prima rice ja držim da na primer situacija kao što mađorsko ilu pojskoj i reciimo u deka dašna istočo Njemačkoj deso horacko Njemože nikada dogoditi. To je jednostavno socio kulturno a i politički nakle uvijet ovano a z druga stranjem herodska ima jedno prilčno sta bilo goto opetreficirano bi račko tjelo. Znači koje manje ili više ne mijenja svoje politička opredeljanja.
Udon smislu ako govorimo ovo mu jednom je da kao što vidimo sad prestavniku desnice. To je opravlago spodim barutulica. On na neki nači vjero sa četli ili otići u ovovije uvijeljuske konzegativcije reformiste manje vjerovatno u ili nitecec i demokraciju. Takle, a jošu, jak tu govorimo mates uvijeto prilčno hetrogje neskupene. Ovo drugo pitan što ste me pitanvi znači i što je znači desnice u Europi.
Desnice u Europi koja okuplja uvijet se povijet stajevde, naravna da je izbacen, da još ovom proteklom andatu i stoga kruga, iz razlaga što desnica ako govorimo priljeco francuskom a je moreči na cinalizmu ili resmo njemačkom, ja som da se on nije skrijučaju. Nemođemo govoriti desnima nezakogorimo filomancij majvaloncijima, takože znamo da su to nepremostiven razlike, pa i ja nimoziti eti polici koje sežu dawno uprošnost. A koji tako je desnje stranke potencijira.
Privari se znamoči ako govorimo majlžasko, nezafidest šlo ila ako govorimo oj strancij do koja donedavno u Polskvo, znamoče pravo i pravda i mali vlajst. Znači, o takim obcijama onda vidičamo da su one prilično različiti ako godo u trenutku, kad je dolazi do nacijalnih interesa, koji ima se one uglavno ulegitimiraj. One se mogu povezati vezano za nekakas je to na azorska.
Pa uton smo je su deli mi, čo ideološka pijetania, ali ka to dođedo konkretna realizacije i svaranja održivni politika, koji godi predlagali ili na metali, onda je su više nego heterojeni i nisu sposobni uton smesu artykulirati jasne zajedniške politike. Tako da dvije devetne ste posledaj jedna boja zanko, asi pokazala, da nije imala dovojno. Mesta, jer se pokazala, da ta desnica premda nešto razla, nije bila, da kljete raz, nije bitno uticao na ovaj menstrim stranke i na njihovu koaliciju.
Na ovaj misborema, gdje ta je strako desnica se bije još i veći, sobziru na sva događenja, koji su se dogodile ovom ima datu, pokazala se takođa, da nije ma bitne razlike, da pače, ovaj tentar, znači je oja čal, u ovavno socialisti i devokrati su zadržali skoro pa isti rating,
ovaj oso broj ovih mandata i pp je razkalo, za 10 zastopnićki mjesta, što je zapravo u uspjehove situacij, tako je pali su liberali, pali su zeleni, što je još uvijek, skupa cijela to društvo, tako je ima više nego četristok, se nevaran 4-4-5, što je više nego dovojno,
tako je da bi se postveća politike ovih mainstream strana kao mogle nastaviti, i da znema mogužnosti da ovaj desnje makar i kavi se mogle, na neki način vejediniti, toko nekakih zakljiva i politika, da mogu nametnuti svoje zakljave, tako je ovom mainstream, srcu, ja bih reko evroskovo parlamenta.
U tom spesu mislim da možemo biti mirni, u smislu ovih opasnosti, koja bih bih la poliverano demokraciju i evropski putsa, sa vevropskaj unije, ali tako oži mislim da bih la velika greška, ako i ovaj demokracij znači središni, blok što ljevice što dakljodestom kcentra,
ne bi svatio poroku, koja je mjede oša nojim izborima, dakljega i ka ne bi polivera čuna o simonim razlizima, ne uspije sima udosadušni svojim politikama, dakljegorimo ozeleno i transiciji, govorimo ozeleno pođu privredi i energetskove politici, tako dali, nači stvarima koje su izazvale, ne za dovojstvo odreženih socialni skupina, a na kojem ne za dovojstvu su zaprojajali i zvijali se i chronili se ovih dakljodestne, radikalne populistice političke opcije.
Dakle način da se oni, na neki način, smani njihov o moć njihov u tiecaj, je da se pogleda tim problema uvoći i da se tip problemi rešavaju, jer još jedan mandat za nemarivanja, ovih razloga koje su kapitaliziravljil, pokšolj kapitaliziravdje desne policiki opcije, bi zapravo, byla velika politička, sljepilo i pogreška, da se se da u ljuljkaju u svojem, ja bi greka, eto za dovojstvu zbog, za državania ovih policiki pozicija, koje su i dosada imali.
Dakle, mislim da bi trebali iz ovoga IPPirci i socialisti, i zneći zeleni odnosno liberali nešto de facto na učit, i pokušati te greške promijeniti, nakor iz takle evropski građada. Profesor Meldinij, Hvala što ste izdvojili, vremena za osvrtna jučerašnje izbore, i punu uspjeho danjem radu. Bive to profesor Peromaldinij, sa svojućili što u Dubrovni kuko, i se osvarno na izbore za evropski parlament.
Evropska unija ima novij sazi v parlamenta, i jako su evropski pučanji, to je skonzervativci, ponovno dobili nevići broj glasova, sva pažnja je usredo točena na uspje, kranje desnice um nokim zemljama, patakoju u Njemačkoj, gd, AfD postao najacepolitićka stranka na istoku zemlje, i to upravo, osezni zemljama, u kojem masena je se nadržava nizvajšni hizbora za lokalne parlamente.
I jako desnica, nije najaceprakcija um novom sazivu, eju parlamenta, jezino jačinje, bi moglo ime odjijuti a ce na formiranje politićki smjernica, se u važnim področima kao što je migracija. Opozadini, ovih izbora možete saznativišena na našoj internetskoj i Facebook stranici, a u ARD ovoj medijateci, veš čekaj, i sva izdania podkasta Kozmo Bosnski-Hervatski-Selvski, patako Jona, u kojima smo se babili i eju izborima.
Naradio valovima, Kozmo radije na si danja možete slušati odponeli kao do 5, od 20 i 30, sva me danas bio ne nad krajcer, do slušania.